{"id":358,"date":"2020-02-02T00:00:00","date_gmt":"2020-02-02T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ninahorvat.net\/?p=358"},"modified":"2020-11-16T14:16:58","modified_gmt":"2020-11-16T14:16:58","slug":"ovo-nije-lijepo-msu-zagreb","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ninahorvat.net\/index.php\/2020\/02\/02\/ovo-nije-lijepo-msu-zagreb\/","title":{"rendered":"“ovo nije lijepo”, msu, zagreb"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“UFO”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Gara\u017ea”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Kino Europa”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“\u0160ator”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Diptih”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Kantograd”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Ovo je ru\u017eno”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Ovo je ru\u017eno”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Ovo je ru\u017eno”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Ovo je ru\u017eno”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
“Ovo je ru\u017eno”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Nestali sadr\u017eaji: “Kino Europa”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Nestali sadr\u017eaji: “Kino Central”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Nestali sadr\u017eaji: “Galerija Karas”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Nestali sadr\u017eaji: “Kino Zagreb”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Nestali sadr\u017eaji: “Kino Jadran”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n
MSU galerija<\/h5>\n\n\n\n

Nina Horvat: “Ovo nije lijepo”<\/h4>\n\n\n\n

2014 – 2020.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom proteklih nekoliko godina umjetnica Nina Horvat usmjerila je umjetni\u010dku aktivnost prema Gradu Zagrebu fokusiraju\u0107i se na negativnosti njegove urbane transformacije.<\/p>\n\n\n\n

U dosada\u0161njem radu umjetnicu karakterizira vi\u0161emedijski pristup, a upotreba odre\u0111enog medija ovisila je o podru\u010dju i temi kojom se bavila. Karakteristi\u010dno je to za umjetnike postkonceptualnih praksi koji u komunikaciji s javno\u0161\u0107u nomadski mijenjaju podru\u010dja i medije. Njena su djela u rasponu od analiti\u010dkog do figurativnog slikarstva od \u201czvu\u010dnih slika\u201d  do \u201cpokretnih slika\u201d,  a na ovoj izlo\u017ebi primjenjuje slikarski postupak \u201clo\u0161eg slikarstva\u201d da bi \u0161to izra\u017eajnije predstavila svu brutalnost teme kojom se bavi, a to je Grad Zagreb. Mo\u017ee li umjetnost reprezentirati stvarnost pitanje je koje indirektno ovdje isti\u010de prenose\u0107i kriti\u010dki odabrane motive grada na slikarsko platno.  \u201cNevje\u0161ti\u201d slikarski rukopis  osigurao je umjetnici da ostvari distancu od motiva, da ne podlegne emocijama te da s \u201cestetikom ru\u017enog\u201d ne sklizne u \u010distu ekspresivnost nego da zadr\u017ei manifestativni karakter.  <\/p>\n\n\n\n

Kao gra\u0111anka umjetnica se osjetila pozvanom reagirati na radikalne promjene slike Zagreba kakvog pozna i kakav joj je blizak pa se pridru\u017eila mnogima koji su protestno izra\u017eavali svoje neslaganje s takvim preoblikovanjem grada. A kao umjetnica zapo\u010dela je s umjetni\u010dko-aktivisti\u010dkim projektom slikanja tog \u201cnovog izgleda Zagreba\u201d, onih promjena koje su zbog pretjerane komercijalizacije javnog prostora, prvenstveno pje\u0161a\u010dkih zona, trgova i ulica te zelenih povr\u0161ina, izmjenile izgled i dojam grada te bitno utjecale na promjenu navika kori\u0161tenja tih javnih prostora grada (Trg bana Jela\u010di\u0107a,<\/em> Bogovi\u0107eva ulica, Cvjetni trg, Var\u0161avska ulica, , Kvaternikov trg<\/em>). Tako\u0111er, umjetnica odabire i neke primjere novije arhitekture u centru, ali i \u0161ire (zgrada Muzi\u010dke akademije, Maksimirski stadion<\/em>) te urbane rekonstrukcije (Trg \u017ertava fa\u0161izma<\/em>) ocjeniv\u0161i ih kao urbanisti\u010dki neprimjerene, a estetski substandardne.  <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, fokus su joj transformacija i nestanak prostora s kulturnim sadr\u017eajima koji su \u0161irem centru Grada bili dodana vrijednost na naslije\u0111enu urbanisti\u010dku matricu. Tako je za umjetnicu neprihvatljiva prenamjena prostora brojnih zagreba\u010dkih kina (Jadran, Zagreb, Triglav,<\/em>…) naj\u010de\u0161\u0107e u trgovine. Tome pridodaje i posljednje Kino Europa<\/em> koje je filmskoj publici, zbog hirovitog postupka zatvaranja, najnoviji primjer nerazumijevanja urbanih vrijednosti Grada. I zato odnedavno umjetnica u javnim, visoko urbanim dijelovima Grada Zagreba provodi akciju re-imenovanja tih prostora kada na njih kri\u0161om lijepi naljepnice s izvornim nazivima prostora, odnosno akciju \u201cOvo je ru\u017eno\u201d (od 2017.) kada ozna\u010dava urbana, vizualno devastira mjesta ispred kojih ostavlja transparent s istovjetnim natpisom. To su akcije (ko)memoriranja nekada\u0161njih, danas nestalih ili pak zapu\u0161tenih prostora, koji su izgubili simboli\u010dku, ali i sadr\u017eano stvarnu vrijednost i bitno izmjenili karakter Grada.  <\/p>\n\n\n\n

Tihomir Milovac

<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n
\"\"\n
Izvor: tportal.hr<\/a> \/ Autor: Matej Grgi\u0107<\/figcaption>\n<\/figure>\n

Zagreba\u010dka umjetnica koja iz grada u kojemu \u017eivi i radi \u017eeli na povr\u0161inu izvu\u0107i ono \u0161to je u njemu – najgore<\/h4>\n

” Od Bogovi\u0107eve ulice krcate kafi\u0107ima, preko Me\u0161trovi\u0107evog paviljona, \u010dija je obnova 2018. izazvala \u017eestoke rasprave, pa do kina Europa koje odnedavno zjapi prazno, umjetnica Nina Horvat u svome radu posljednjih godina usmjerila se ba\u0161 na ovakve ‘slu\u010dajeve’, primjere transformacije Zagreba koje su, po njenoj ocjeni, radikalno i negativno izmijenile karakter njenog rodnog grada. Sve te zagreba\u010dke ‘ru\u017eno\u0107e’ skupila je i predstavit \u0107e ih na izlo\u017ebi u zagreba\u010dkom Muzeju suvremene umjetnosti, pod nazivom ‘Ovo nije lijepo’, koja se otvara 27. velja\u010de “<\/p>\n

(Link na originalni \u010dlanak.<\/a><\/em>)<\/p>\n\n\n

Autor:\u00a0Tina Barbari\u0107<\/a>

<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n

\u00a0<\/h4>\n

Najava i intervju s urednicom emisije “Iskustvo prostora<\/a>” Sonjom Batini\u0107:<\/h4>\n\n\n